Poštanske marke sa motivima flore i kulturno-historijskog naslijeđa na kojima su Blagajev likovac i Muzički paviljon u sarajevskom parku Atmejdan posljednja su filatelistička izdanja BH Pošte za ovu godinu.
Poštansku marku Blagajev likovac BH Pošta izdala je krajem novembra u 10.000 primjeraka nominalne vrijednosti 1,00 KM. Autorica marke je naša dizajnerka, Sunita Hamzić. Odštampan je i prigodan FDC koverat.
Blagajev likovac (lat.Daphne blagayana Freyer) je nizak grm iz porodice likovaca (Thymelaeaceae). Endem je Jugoistočne Evrope. Zaštićen je u većini zemalja uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Zimzeleni je puzajući grm dobro razgranatog korijena i s dlakavim izbojcima i do 30 cm. Uzgaja se kao ukrasna biljka, a kao i drugi likovci, otrovna je vrsta.
Otkriven je u Sloveniji na Brdu Sv. Lovrenca (okolici mjesta Polhov Gradec), 1837. godine. Prvi ga je opisao Henrik Freyer, a nazvan je po grofu Richardu Blagaju, botaničaru i meceni iz Polhoveg Gradeca, koji ju je odnio prijaviti u registar vrsta. Nalazište ove biljke, 1838. godine, obišao je pruski kralj Fridrik II Veliki. U spomen na taj događaj grof Blagaj je dao podići obelisk na mjestu gdje je nađen prvi primjerak. Zbog toga se danas među stanovnicima tog područja, taj cvijet naziva i Kraljeva roža.
Poštanska marka “Muzički paviljon u sarajevskom parku Atmejdan”, čiji je autor naš dizajner Abdulah Branković odštampana je u 100.000 primjeraka, nominalne vrijednosti 1,10 KM.
Muzički paviljon u Sarajevu je sagrađen 1913. godine, a projekat za gradnju je napravio Josip Pospišil. Sagrađen je na prostoru koji je više puta u historiji mijenjao svoj naziv i funkciju. Na ovom prostoru se u 17. vijeku nalazio hipodrom (odatle naziv Atmejdan) koji je 1878. godine pretvoren u Filipovićev trg, a zatim je 1905. godine preuređen u park Franje Josipa. Park danas nosi svoj prvobitni naziv – Atmejdan. Ovo je jedini muzički paviljon danas u Sarajevu, od nekadašnja četiri paviljona. Muzički paviljon je srušen početkom drugog svjetskog rata, a obnovljen je tek 2004. godine od strane općine Stari Grad. Idejno rješenje izgleda “novog” muzičkog paviljona, na osnovu nacrta iz perioda austro-ugarske, uradio je prof. Nedžad Kurto.
